SVE ŠTO NISTE ZNALI O PATLIDŽANU: 10 jako dobrih razloga zašto ga jesti

Patlidžan, poznat još i kao balancana, pripada porodici biljaka noćne sjene, a ima gorkasti okus i spužvastu teksturu. Najpopularniji je duguljasti patlidžan kojeg možemo prepoznati po izrazitoj ljubičastoj boji. U Indiji, otkuda i potječe, konzumira se već 3000 godina, a nakon ostatka Azije, uzgoj se proširio i na Europu, u 14. stoljeću.
Patlidžan je najbolje konzumirati između kolovoza i listopada, a veganska ga kuhinja prepoznaje i kao odličnu alternativu za meso jer je dobar izvor proteina.
Sorte patlidžana imaju plodove teške do kilograme, no u svijetu se razlikuje veliki broj sorta koje se razlikuju po veličini i obliku ploda, boji ploda, visini stabiljke…
 

 

Svježi patlidžan u 100 grama ima tek 24 kalorije, dok kuhani ima 35, uz to je i bogati izvor vlakana, posebno celuloze koja je dobra za probavu, te vitamina B1, K, C, A i folne kiseline.
Ono po čemu je patlidžan vrlo poznat je antioskidans nasunin koji se nalazi u njegovoj kori, a koji štiti naše stanice od uništenja te koji je sakupljač slobodnih radikala i utječe na izlučivanje viška željeza iz organizma. Upravo ovaj antioksidans može utjecati na prevenciju kardiovaskularnih bolesti, kao i prevenciju raka.
Antioksidansi i slobodni radikali – što čine našem tijelu?
U lišću i plodu patlidžana nalazi se solanin, koji se nalazi i u kori krumpira i rajčici, koji je za ljude otrovan, dok biljku štiti od nametnika. Solanin je zaslužan i za vrlo gorkasti okus patlidžana, no smatra se da doza od 200 mg može izazvati otrovanje. Kada se on neutralizira u crijevu, prestaje biti otrovan. Smatra da upravo zbog gorkastog okusa, patlidžan utječe na ublažavanje grčeva u želudcu i sličnih probavnih tegoba.
Kako bi se solanin u potpunosti eliminirao, patlidžan se mora na neki način termički obraditi, a postoji niz načina na koji to možete napraviti: na roštilju, na pari, pirjanje ili prženje, odnosno pohanje.
Patlidžan ima niski glikemijski indeks te je zbog toga vrlo povoljna namirnica za dijabetičare, a klorogenična kiselina, koja također ima antioksidativno djelovanje, pomaže i sniziti razinu lošeg kolesterola.
Kada birate patlidžan, pokušajte ga stisnuti – ako se koža vrati na mjesto, znači da je zreo, a ako ostane udubljenje, nije. Kod kuće ih čuvajte na temperaturi oko 10°C stupnjeva, a nemojte ga rezati prije spremanja jer se brzo pokvari ako mu je “meso ” otkriveno.
Gorki okus patlidžana možete neutralizirati korištenjem soli prije kuhanja. Narežite patlidžan na željenu veličinu te komade posolite i ostavite da tako stoje 30 minuta.
Patlidžan se može kombinirati s velikim brojem namirnica, a smatra se da je komplementarna namirnica koja balansira sve druge okuse, prenose Vecernje.hr.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *